Izvorišta

Izvorište Škurda je najveće izvorište i iz njega se vodom snabdijevaju naselja na potezu Škaljari – Dobrota – Risan. Nalazi se skoro na nivou mora, zbog čega u ljetnjem periodu dolazi do zaslanjenja vode. Minimalna izdašnost izvorišta iznosi preko 300 l/s. 

Izvorišta Ercegovina i Cicanova kuća u Orahovcu imaju prirodnu vezu sa izvorištem Škurda. Zimi, za vrijeme padavina u ovom se izvorištu nalazi pitka voda, ali izdašnost početkom ljeta opada i dolazi do zaslanjenja. Kada dođe do zaslanjenja izvorišta Škurda, ovi izvori dobijaju maksimalnu ljetnju izdašnost od preko 200 l/s pitke vode i postaju glavno izvorište. 

Izvorište u tunelu Vrmac se nalazi na cca 57 mnm i ne dolazi do zaslanjenja vode. Njegova izdašnost od oko 100 l/s zimi, opada do minimalno 10 l/s u ljetnjem periodu. 

Pumpne stanice

Vodosnabdijevanje pojedinih naselja zavisi od doba godine i stanja pojedinih izvorišta.

PS Tabačina (instalisana snaga 574 kW). Voda se zahvata iz izvorišta Škurda i transportuje je u dva pravca: (južno) za područje Škaljari – Verige – Risan, a početkom ljeta još i Trojica, Kavač i ind. zona, odnosno (sjeverno) područje Stari grad – Dobrota – Risan. Građevinski objekat, a dijelom i elektro mašinska oprema pumpne stanice su u dosta lošem stanju i neophodna je rekonstrukcija.

PS Orahovac (instalisana snaga 470 kW) transportuje vodu u tri pravca: prema Dobroti, prema Prčanju i prema Risnu. U ljetnjem periodu se preko ove pumpne stanice vodom snabdijeva područje Stari grad – Dobrota – Risan, a povremeno i dio Škaljara i područja Muo – Prčanj – Stoliv i Kostanjica – Morinj - Strp. Građevinski objekat i elektro mašinska oprema pumpne stanice su u dosta dobrom stanju.

Prepumpne stanice

PS Škaljari (instalisana snaga 165 kW) služi za prepumpavanje vode iz Rezervoara Škaljari I u rezervoar Trojica, odakle se voda dalje transportuje za industrijsku zonu, kao i naselja gornji dio Škaljara, Crveni brijeg, Pržice i Kavač.

PS Sv. Vrača (instalisana snaga 48 kW) služi za prepumpavanje vode iz rezervoara Dobrota II u rezervoar Dobrota III, za snabdijevanje naselja Sv. Vrača.

Rezervoari

Tabela: Pregled rezervoara u Kotorskom vodovodnom sistemu

R. br.

Opis

Kota dna (mnm)

Zapremina

(m3)

Napomena

1

Škaljari I

74

2 000

 

2

Škaljari II

82

350

 

3

Dobrota I (Mečerov brijeg)

68

1 000

 

4

Dobrota II (Sv. Vrača, donji rez.)

62

1 000

 

5

Dobrota III (Sv. Vrača, gornji rez.)

114

600

 

6

Muo

60

500

Nije u funkciji

7

Prčanj I (Bajo)

60

500

Nije u funkciji

8

Prčanj II (Šarena gomila)

56

500

Nije u funkciji

9

Stoliv I

56

150

Nije u funkciji

10

Stoliv II

60

500

Nije u funkciji

11

Risan I

50

1 000

 

12

Risan II

100

120

 

13

Trojica

228

600

 

14

Industrijska zona

91

1 000

 

 

Funkcionisanje vodovodnog sistema

Od 2010. Godine, kada je pušten u rad regionalni vodovod u Kotoru se ne uvode restrikcije u vodosnabdijevanju.
U zimskom periodu glavno izvorište vodovodnog sistema Kotora je izvorište Škurda u Tabačini, a u upotrebi su i izvorišta tunel Vrmac, gornjegrbaljski izvori. U ljetnjem periodu, obično sredinom ljeta, redovno dolazi do zaslanjenja vode u izvorištu Škurda u Tabačini, kada se u Orahovačkim izvorima pojavlje znatna količina pitke vode. Tada se vodosnabdijevanje vrši iz Orahovačkih izvora pa ova izvorišta postaju glavna izvorišta za vodosnabdijevanje Kotora.
Zajednička karakteristika skoro svih izvorišta kotorskog sistema jeste velika razlika u raspoloživim količinama pitke vode zimi i ljeti. Izdašnost izvorišta u zimskom periodu prevazilazi potrebe za vodom dok u ljetnjem periodu (kada su potrebe za vodom najveće) izdašnost zavisi od hidroloških uslova. Redovno dolazi do zaslanjenja vode u izvorištima Škurda i Spila, odnosno smanjenja izdašnosti ostalih izvorišta, zbog čega se u ranijem periodu uvodile restrikcije. Puštanjem u rad Regionalnog vodovoda obezbijeđene su nedostajuće količine pitke vode u ljetnjem periodu.
Kvalitet vode u svim kotorskim izvorištima je dobar tako da, osim hlorisanja, nije potreban drugi tretman vode. Izuzetak predstavlja redovno zaslanjenje vode u ljetnjem periodu. Do zaslanjenja izvorišta može doći čak i u zimskom periodu, usled male količine padavina (npr. decembar 2004.).
Problem kotorskog Vodovoda je dotrajala vodovodna mreža i loš kvalitet cijevnog materijala (AC, PVC).

Zajedno za vodu

Naziv „Zajedno za vodu“ proističe iz ideje da se udruženim snagama institucija i građana doprinese brižljivijem odnosu prema vodi kao resursu nemjerljive važnosti.

Cilj nam je poboljšanje stanja vodovodne mreže uz jačanje saradnje sa građanima Kotora. Pozivom na broj 032-323-071građani mogu prijavljivati sve vidljive nedostatke na vodovodnoj mreži poput neispravnih cjevovoda, nekontrolisanog oticanja vode i ilegalnih priključaka. Ekipe „Vodovod i kanalizacija Kotor“ će u najkraćem mogućem roku prijavljene kvarove otklanjati.